Prijave za plaćanje poreskog duga u 60 mjesečnih rata dostavilo je nešto preko šest hiljada preduzeća čiji dug prema državi iznosi oko 200 miliona eura. Ostale kompanije, njih skoro devet hiljada, nijesu dostavile zahtjev za reprogram poreskog duga što znači da se svakog dana može očekivati da Poreska uprava, na čijem je čelu Miomir M. Mugoša, podnese zahtjev za uvođenje stečaja u ta preduzeća. Iz Poreske uprave najavili su oštar obračun sa poreskim dužnicima koji nijesu dostavili zahtjev za reprogram. Mjere koje su najavili iz PU je pojačan inspekcijski nadzor i blokada računa dok je krajnja mjera za naplatu poreskog duga uvođenje stečaja. Zahtjev za uvođenje stečaja podnosiće se kod kompanija koje imaju dovoljno imovine, kako bi imali odakle da plate dug državi.
Iz prihoda ostvarenih po osnovu reprograma poreskih potraživanja prvo se izmiruju doprinosi za obavezno socijalno i invalidsko osiguranje, doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje, doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti, doprinosi Fondu rada. Sledeće na redu su koncesione naknade, porez na promet nepokretnosti, porez na dohodak fizičkih lica, porez na dobit pravnih lica i porez na dodatu vrijednost.
Iz Poreske uprave su objasnili da se poreskim dužnikom ne smatraju Glavni grad, opštine i Prestonica.
– Poresko potraživanje poreskog dužnika nad kojim je otvoren stečajni postupak ne može biti predmet reprogramskog potraživanja, osim ako se stečaj sprovodi reorganizacijom. Poresko potraživanje poreskog dužnika kome je odobren reprogram poreskog potraživanja u skladu sa propisima o državnoj pomoći ne može biti predmet reprograma poreskog potraživanja u skladu sa ovim zakonom – objasnili su iz Poreske uprave.
Zbog toga je nastao problem sa najvećim poreskim dužnicima po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja, odnosno nacionalnim avioprevoznikom Montenegroerlajnzom i tri željezničke kompanije – Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz i Održavanje željezničkih voznih sredstava, koji zajedno duguju preko sedam miliona eura. Ta preduzeća su dostavila zahtjev za reprogram duga, ali ti zahtjevi još nijesu prihvaćeni s obzirom na to da su oni bili korisnici državne pomoći. Imajući u vidu da je poslovanje ovih kompanija od javnog interesa, Poreska uprava i predstavnici ovih preduzeća sa Vladom traže najbolje rješenje kako bi se izmirio poreski dug, a da se pritom ne ugrozi njihovo poslovanje. Krajnji rok za nalaženje rješenja za ove četiri kompanije je kraj sledećeg mjeseca.
Iz Poreske uprave su objasnili da će poreski organ ukinuti rješenje o reprogramu poreskog duga ukoliko se ne uplati jednokratna uplata, zatim ukoliko se ne uplate tri mjesečne rate, u skladu sa rješenjem o reprogramu poreskog potraživanja, ili ako se kasni više od 30 dana sa plaćanjem tekuće obaveze po osnovu javnih prihoda.
Sa crne liste najvećih poreskih dužnika zahtjev za reprogram podnijelo je skoro 150 obveznika čiji je poreski dug preko sto miliona eura.
Između ostalih, zahtjev za reprogram poreskog duga dostavili su pljevaljski Rudnik uglja, koji duguje preko 13 miliona eura, Vektra Montenegro sa dugom od 5,1 milion eura, kao i Plantaže sa dugom od preko četiri miliona eura. B.Ma.
Očekivani godišnji prihodi 30 miliona
Od 2018. do do 2020. godine planirano je da se godišnje u državnu kasu slije oko 30 miliona eura, odnosno oko 17 miliona 2021. godine. Iz PU su naglasili da će onim obveznicima koji su podnijeli zahtjev za reprogram odblokirati žiro račun.
– Mjere naplate poreskog duga koje će biti preduzimane kod dužnika koji su podnijeli zahtjev za reprogram je kontrola uplate jednokratne pomoći, praćenje dinamike izmirivanja rata i tekućih obaveza, ali i iniciranje stečajnog postupka ukoliko nijesu redovno izmirivali obaveze. Mjere naplate poreskog duga onih koji su preuzeli N3 obrazac, ali nijesu podnijeli zahtjev za reprogram i kod onih koji nijesu uradili ni jedno ni drugo su inspekcijski nadzor, blokada računa kao i iniciranje stečajnog postupka – pojašnjavaju iz PU.